Artemisia Gentileschi

Artemisa Gentileschi je rođena 8. jula 1593. godine u Rimu. Zanat je učila od oca koji je poput nje bio Caravaggiov sljedbenik. (Kasniji su proučavatelji njezine umjetnosti imali poteškoća da ustanove koji su radovi njezini, a koji njezinog oca.) Artemisija je koristila historijske i biblijske motive što nije bilo uobičajeno za žene tog doba (zapravo, od žena se nije očekivalo da slikaju, pa je uz nekolicinu drugih slikarki bila izuzetak ove mizogine prakse).  Slikar Agostino Tassi, ju je jedno vrijeme, na nagovor Artemisinog oca čiji je partner bio, privatno podučavao da bi ju, zatim,  za vrijeme jednog od časova silovao. Rezultat toga je njezina slika Giuditta che decapita Oloferne (1612-1613), posebno krvav prikaz odrubljivanja Holofernove glave. Tassi je zatvoren na godinu dana, ali tek nakon što je u sudskom procesu slikarka mučena, a Tassi ju odbio oženiti. Feministkinje su u njeznim radovima prepoznale feministički impuls (možda baš proizišao iz tog traumatičnog iskustva) i restaurirale njezinu poziciju u istoriji umjetnosti. Za života je bila vrlo cijenjen majstor i prijatelj mnogim humanistima i velikanima tog doba (poznata je njezina dugogodišnja prepiska sa Galileom Galileijem). Umrla je 1653. godine slikajući do posljednjeg dana. Meni najdraža slika Suzana i starci pokazuje u kojoj je mjeri žena u svakom momentu naga i nezaštićena – pred starcima, ali i pred gledateljem – voajerom.

link:

sajt o artemisiji