Njemačka umjetnica (ekspresionist) Käthe Kollwitz (rođeno Schmidt) je karijeru započela slikarstvom, ali je od njega odustala zbog grafike (u koju su je uveli radovi Maxa Klingera). Uz Klingera glavna su joj inspiracija bili Ruben i Zolin Žerminal. Bila je prva žena koju su primili na Prusku akademiju umjetnosti, no kada su u Njemačkoj nacisti došli na vlast njezina su djela proglasili bolesnim i zabranili joj svaki vid izlaganja. Sa svojim suprugom koji je bio doktor, živjela je u jednoj od najsiromašnijih četvrti Berlina. Ljudi koje je tamo susretala i koje je liječio njezin muž često su bili tema njezinog stvaralaštva: bila je sklona ideji socijalizma i borbi za potlačane slojeve društva. Njezin glavni motiv, jad siromašnih, ustupio je pogibijom njezina sina u Drugom svjetskom ratu mjesto konkretnijem modelu – majkama koje ne mogu zaštiti svoju djecu. Danas je Käthe Kollwitz jedno od najeminentnijih imena njemačke umjetnosti i nose ga njemačke ulice, galerije i škole.
Dodatna čitanja: